Prijava Glossa Sommer online prezentacija
Uticaj nemačkog jezika na razvoj mozga
Jeste li ikad razmišljali o tome kako učenje nemačkog jezika utiče na čovekov mozak i kognitivne veštine? Iako zvuči nerealno, zapravo nismo ni svesni šta nam taj proces može uraditi i koliko može poboljšati naše shvatanje života. Transformiše našu kognitivnu sposobnost više nego što smo toga svesni.
Više od samo „Hallo“ i „Auf Wiedersehen“
Učenje nemačkog jezika ne samo da vas opskrbljuje novim vokabularom i izražajima, već može i promeniti strukturu vašeg mozga. Studije su pokazale da bilingvalnost ili višejezičnost menja način na koji vaš mozak procesira informacije. Nemački jezik, s bogatstvom gramatičkih pravila i struktura, jača vašu sposobnost rešavanja problema i poboljšava vaše kognitivne veštine.
Savršen primer za to pronalazimo u istraživanju kojeg su vršili sa nemačkim i arapskim jezikom.
Arapski govornik kao maternji jezik mora pažljivo slušati tokom razgovora: Da li njegov sagovornik misli na “knjigu” ili “pisca”? “Kitabun” (كتاب) ili “katib” (كاتب)? Oba ova pojma proizlaze iz istog korena k-t-b ( ب – ت – ك), što je u arapskom jeziku vrlo često.
S druge strane, nemački govornik kao maternji jezik mora se koncentrisati na strukturu rečenice: “Leihst du dir das Buch von deinem Lieblingsschriftsteller aus?” Dio odvojivih glagola poput “ausleihen” često su u nemačkom jeziku raspoređeni na različitim mjestima u rečenici.
Arapski i nemački jezik su vrlo različiti. Ali, da li se ove razlike mogu primetiti u mozgu govornika kao maternjeg jezika? To su željeli saznati istraživači sa Max-Planck-Instituta za kognitivne i neuroznanosti u Leipzigu. Tim oko doktorantice i prve autorice Xuehu Wei je za ovu studiju istražio po 47 arapskih i nemačkih govornika kao maternjeg jezika.
Pri odabiru ispitanika, istraživači su vodili računa da su odrasli u jednojezičnom okruženju i da imaju samo jedan maternji jezik. Osim njihovog prvog jezika, ispitanici su jedino znali nešto engleskog.
Hirnscanovi otkrivaju razlike među govornicima kao maternjeg jezika
Tim naučnika je zamolio učesnike da se postave u poseban magnetno-rezonantni tomograf (MRT). Ovaj uređaj ne samo da pravi visokokvalitetne skenove mozga, već pruža i informacije o povezanosti nervnih vlakana. Koristeći ove podatke, istraživači su mogli izračunati koliko su snažno povezane pojedinačne jezične regije.
“Rezultat nas je iznenadio jer smo uvek pretpostavljali da jezik ima univerzalne karakteristike”, kaže Alfred Anwander, istraživač u Odjelu neuropsihologije na Max-Planck-Institutu u Leipzigu i koautor studije. “Mislimo da jezik, bez obzira na sam jezik, obrađuje se u mozgu na istim mestima i da je povezanost između različitih područja jednaka.”
Kod govornika arapskog jezika, istraživački tim je primijetio da su leva i desna polutka mozga jače povezane. Također, postojala je jača veza između bočnih režnjeva velikog mozga, nazvanih temporalni režanj, i prema središnjem dijelu, tzv. parijetalni režanj.
Centri za jezik u vezi sa izgovorom i značenjem
Ovo je sasvim logično: Ovi delovi mozga odgovorni su za obradu izgovora i značenja govorenog jezika. Arapski govornik kao maternji jezik mora se koncentrisati na to kako je riječ izgovorena i koje značenje ona ima: Da li je njegov sagovornik upotrijebio “kitabun” (knjiga) ili “katib” (pisac)?
Kod njemačkih govornika kao maternjeg jezika, naučnici su primijetili jače veze u lijevoj polutki mozga i ka frontalnom režnju u prednjem dijelu mozga. Ovo se također može objasniti nemačkim jezikom, jer su ovi delovi odgovorni za obradu strukture rečenica jezika. Složene rečenice poput posljednje mogu nemački govornici lako razumjeti bez problema.
Nakon ovog zanimljivog istraživanja dolazimo do naredne tačke, a to je „Neodoljiva povezanost između jezika i memorije“
Zaboravite na stvaranje asocijacija i “zalepite” reči uz slike. Učenje nemačkog jezika gradi vašu memoriju na jedinstven način. Istraživanja sugeriraju da višejezičnost pozitivno utieče na memoriju dugoročno. Povezanost između jezika i memorije je fascinantna – učenje novog jezika potiče rast određenih delova mozga odgovornih za memoriju.
Emocionalna Inteligencija: Višejezičnost i Empatija
Nije samo stvar u rečima – učenje novog jezika može poboljšati i vašu emocionalnu inteligenciju. Znanstvena istraživanja pokazuju da bilingvalnost može poboljšati empatiju i razumevanje različitih perspektiva. Učenje nemačkog jezika nije samo o komunikaciji, već i o širenju vaše emocionalne inteligencije.
O autoru
Sara Porčić je zaposlena u Glossa – centru za nemački jezik. Posvećena je poučavanju nemačkog jezika na kursevima za odrasle i decu, te kao tutor na Glossa Online kursevima. Zaljubljenik je u digitalne medije i marketing, te upravo iz tog razloga redovno učestvuje u marketinškim aktivnostima Glossa-centra. Redovan je učesnik i na stručnim usavršavanjima organizovanim od strane Glossa-centra i Goethe-Instituta.
Imate pitanja ili komentar na blog? Javite nam se za konsultacije u produžetku:
Podelite članak:
Potrebna Vam je podrška i konsultacije?
Kontaktirajte nas i transparentno predstavite svoje izazove u učenju nemačkog jezika. Naš tim će Vam pomoći da se usmerite na pravi način i ostvarite najbolji napredak.
